U utorak, 22.3. 2016. u 17 časova u sali Kulturnog centra, EKOS je obeležio svetski Dan voda. Osim što je prezentovao svoje aktivnosti koje se tiču velikog broja sprovedenih akcija u gradu i okolini, EKOS je prezentovao obrazovni film „Moć vode“ koji je urađen u saradnji sa OŠ „Nikolaj Velimirović a koji je na konkursu Ministarstva prosvete dobio drugu nagradu u kategoriji 300 prijavljenih filmova. Nakon projekcije filma predstavnici firme ZEPTER International su OŠ „Nikolaj Velimirović“ uručili nagradu za snimljen film.
0 Comments
„Zapanjujuće je koliko ljudi mogu postići ukoliko ne brinu ko će (i da li će) dobiti pohvalu“ – Svahili poslovica
Ova poslovica u najvećoj meri opisuje kako je nastao i radio tim okupljen u društvu EKOS na stvaranju obrazovnog filma na temu „Moć vode“, za koji je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, uz podršku kompanije „Cepter“, raspisalo konkurs krajem 2015. godine. I da „niko od nas nije pametan kao svi mi“ (Ken Blanšard) dokazalo je mnoštvo ideja koje su se rađale jedna za drugom i bile izazivane jedna drugom utimljenim glavama mr Tatjane Marković-Topalović, profesora fizike u Medicinskoj školi „Dr Andra Jovanović“, Olivere Vasić-Kikanović, dipl. geografa i moje malenkosti, nastavnika biologije u OŠ „Nikolaj Velimirović“. Red u ovo mnoštvo, maestralno je svojom rukom unela Maja Mandić, dipl. biohemičar i predsednik društva EKOS, obezbedivši da ideje budu i realizovane. Najblagodetniji članovi tima bile su devojčice koje su na svoj način ispričale priču: Marija Živanović i Anja Petrović, učenice VII6 u izdvojenoj školskoj jedinici OŠ „Nikolaj Velimirović“ u Dobriću i Tanja Vraštanović, učenica IV godine Medicinske škole „Dr Andra Jovanović“ u Šapcu. Ne bismo ništa mogli bez beskrajno strpljivog snimatelja RTV Šabac, Aleksandra Pavlovića, koji je takođe doprineo idejama i rešenjima i izuzetne Kristine Ljubisavljević čija je montaža dodatno istakla poruke filma. Uvek spreman za saradnju uz želju da da prave informacije i doprinese obrazovanju stanovništva, dipl. inženjer tehnologije i šef izvorišta JKP Vodovod, Dragan Isailović odgovorio je na sva pitanja koja su devojčice postavile i ovaj put bio dragocen saradnik. Sanji Janković-Opanković, školskom psihologu, zahvaljujemo na objašnjenjima koja su utpotpunila filmsku priču. Da ništa nije slučajno, nije. Za pesmu „Poplava“, koju peva Zdravko Čolić i koju smo koristili u filmu, tekst je napisao Dušan Kovačević koji je rodom iz naših krajeva. Naš film osvojio je II nagradu u III kategoriji (7. i 8. razred). Kao nagradu dobili smo, za školu preko potreban, prečišćivač za vodu koji ćemo koristiti u izdvojenoj školskoj jedinici u seoskom području. Film na temu "MOĆ VODE" možete pogledati klikom na naziv filma. Izvor: Plava Planeta Na linku ispod možete pogledati video klip "MOĆ VODE" koji je osvojio 2. nagradu na konkursu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i kompanije "ZEPTER".
https://zepter.app.box.com/s/b9kea590wkowetako7r24wxwvh52zcds/1/6250256625/50852647509/1 Na konkursu za kratki obrazovni film Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i kompanije Cepter, tim koji su činili učenici Osnovne škole „Nikolaj Velimirović“ iz Dobrića, mentor i članovi i saradnici „Ekosa“, osvojio je drugu nagradu. Na konkursu je učestvovalo više od 200 edukativnih filmova učenika osnovnih škola, podeljenih u tri kategorije, a tema je bila ista za sve – „Moć vode“. U filmu učenika iz Dobrića, moć vode obrađena je kroz priču o poplavama, baziranoj na svemu što ova prirodna pojava donosi kao posledice po život i zdravlje ljudi.
Izvor: RTV Šabac Početkom godine, počele su da pljušte nagrade.
Nagrade Timu EKOSA i Nikolajeve škole za film "Moć vode". II nagrada u Srbiji. Članovi tima: Jelan Palinkaš, Maja Mandić, Olja Kikanović, Tatjana Marković Topalović, Kristina Ljubisavljević (montaža) i naš vasionski Aleksandar (snimatelj). Čestitam svima od srca. Nagradu smo zaslužili pošteno i čestito... Srećni smo. Detaljnije o konkursu pogledajte na ovom linku. Mnogo će koštati - i privatni i javni sektor - približavanje ekološkim standardima Evropske unije. Procene su da će za to usklađivanje morati da se izdvoji između sedam i 10 milijardi evra. Šta će sve morati da se menja - samo propisi ili i praksa?
Iz krajnosti u krajnost. Ili netaknuta ili brutalno uništena. To je ukratko životna sredina Srbije. Ako nepregledan spisak ekoloških problema svedemo na tri, tokom pregovora, najviše ćemo morati da zavrnemo rukave po pitanju otpada i deponovanja istog. Na to se nadovezuju otpadne vode i vazduh. Mere u toj oblasti će posebno obuhvatiti industrijalce i privrednike. Čekaju nas obaveze i na edukaciji - ali ne samo građana već i onih koji će biti zaduženi za sprovođenje i kontrolu onoga na šta smo se obavezali. A koliko će pregovori ulepšati ovu sliku? Ne u potpunosti. Jer, poglavlje o ekologiji, koliko god zahtevno, nije metla Srbije. Kroz dvadesetsedmicu, priroda će postati bogatija za 200 akata o vodi, vazduhu ili otpadu. Usvajanje dokumentara biće obaveza za Srbiju, a pregovaraće se o rokovima za primenu tih propisa koji mogu biti i deceniju posle ulaska u uniju. Iz iskustva suseda, zaključuju stručnjaci - Evropa će prema Srbiji biti čvrsto popustljiva. "Insistiraće na zakonima. Moramo da imamo taj administrativni kapacitet koji će da sprovodi te zakone, deo javne uprave, pogotovo sektor ministarstva poljoprivrede i životne sredine gde ljudi moraju da budu obrazovani da bi to razumeli i moramo da imamo sistem koji će jednostavno da prati to sprovođenje zakona", objašnjava profesor FPN Darko Nadić. Oni koji pregovaraju su saglasni: najviše treba poraditi upravo na kadrovima i modelu finansirnaja kako bi Srbija uverila uniju da je sposobna da se nosi sa evropskim eko-standardima. "Ovogodišnja ocena napretka u oblasti životne sredine od strane EK je dosta negativna. Kao osnovni problem vidim stalni diskontinuitet u institucijama i broju posvećenih ljudi - kadrova, kao i još uvek nesistematičan model finansiranja", navodi članica pregovaračkog tima Anđelka Mihajlov. Hrvatska je tokom pregovora samo u javnoj upravi zaposlila 100 eko-stručnjaka, ne računajući inspektore, kako bi pokazala Evropi da je sposobna da primeni propise. A za, na primer, problem otpada, susedi su dogovorili 2025. kao rok da dostignu standarde. Izvor: N1 U okviru projekta “EKOS NA DELU” danas su održane četvrta i peta radonica. U okviru četvrte radionice, učenici su se upoznali sa pojmom “RECIKLAŽA”, kroz predavanja MSc Maje Mandić, Marine Milinković i vršnjačkih edukatora Mihaila Miloševića i Verice Đapanović. Učenici su imali priliku da se upoznaju sa tajnama reciklaže i otkriju njen značaj u zaštiti životne sredine. Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korišćenje. Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorišćenih stvari ili materijala. Istaknut je značaj primarne separacije otpada, jer mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. U recikliranje spada sve što se može ponova iskoristiti. Ipak, reciklaža se može upražnjavati u svakodnevnom životu, nezavisno od toga da li postoje centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže. To je mnogo bolje i korisnije nego da se sva ta odeća baci. Takođe, pravljenje komposta od organskih ostataka je još jedan dobar primer recikliranja. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav celovit sistem upravljanja otpadom. Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umesto njih mogu pronaći ekološke zamene. Petu radionicu kreirala je profesorkea fizike, Tatjana Marković Topalović, sa ciljem da se odredi vrsta drveta, njegova starost i pravljenje biološkog pasoša ili natalne karte svih stabala na području grada. Ideja je sprečavanje divlje seče stabala, razvijanje ekološke svesti mlade populacije i informisanje građana o stanju zelenila u gradu Šapcu. |
Kategorije
All
Arhiva
March 2016
|